Iz naše destilerije3 min čitanja

Zbog čega Akademska rakija sa zlatom?

Kako su prijatelji iza Akademske rakije došli na ideju da u premijum liniju dodaju 23-karatno zlato, šta je jestivo zlato i kako se pije ovakva rakija.

Dugo smo razmišljali o čemu da Vam danas pišemo i odlučili smo da Vam malo bliže predstavimo našu rakiju sa zlatom: manje radi promocije, više da saznate kakav je proces iza nje i kako je ideja nastala.

Ideja za Akademsku rakiju nastala je sasvim slučajno 2015. godine, kada smo nakon dužeg vremena teoretisanja, degustiranja i prikupljanja znanja o procesima proizvodnje rakije odlučili da ispečemo tu savršenu dunju o kojoj smo toliko maštali. Vatreno krštenje se pokazalo veoma uspešnim: rakija se popila brzo, a ko god je imao priliku da je proba, tražio je još. Tako smo iz godine u godinu polako povećavali kapacitete i, rastom praktičnog znanja o fermentaciji i destilaciji, odvažili se da probamo i sa drugim voćem. Hobi koji smo radili sa uživanjem pretvorio se u posao koji radimo s ljubavlju.

Stefan i Predrag, osnivači Akademske rakije

Sam naziv Akademska, malo specifičan, nastao je u šali i zadržao se do danas. Prve godine smo za „mobu“ okupili prijatelje da nam pomognu. Među nama je bilo diplomiranih, masterovaca, onih koji su odustali od studija, pa i po koji doktor nauka. Budući da naše prijateljstvo traje od studentskih dana, odlučili smo da je nazovemo Akademska rakija.

Zbog čega zlato u rakiji i odakle ta ideja?

U želji da razdvojimo standardnu od premijum serije, razmišljali smo kako bi to bilo najbolje uraditi. Iskusni rakijaši često u šali kažu da je rakija „tečno zlato“; to nam je dalo ideju i tako se rodila Akademska Zlatna dunja.

Često dobijamo pitanja: da li je to pravo zlato? Od čega su ti listići? Da li je bezbedno za ishranu? Zato par rečenica i na tu temu. Zlato koje koristimo je 23-karatno i potpuno je bezbedno za ishranu, za šta posedujemo i sertifikate.

Zlato je veoma specifičan metal. U svom najčistijem obliku, 24 karata (oznaka 999) i 23 karata (oznaka 986), veoma je mekano. Za izradu nakita neophodno je napraviti čvršću leguru dodavanjem metala kao što su srebro, cink ili bakar, čime se menja i njegova oznaka: 999 znači 99,9% čistog zlata (24-karatno), 986 znači 98,6% (23-karatno), dok se za nakit najčešće koristi 14-karatno zlato, oznake 585, odnosno 58,5% čistog zlata, a ostatak čine drugi metali. Zato kada kažemo „jestivo zlato“, uvek se misli na najčistije legure, 23-karatno i 24-karatno, jer je samo u tom obliku bezbedno.

Zlato nije trend novije generacije: već hiljadama godina, od starog Egipta do danas, pokazatelj je prestiža.

Akademska rakija sa zlatom, u poklon kutiji
Akademska rakija sa zlatom, u poklon kutiji

Zlatna dunja i Zlatna šljiva

Zlatna dunja, naš prvi premijum proizvod, karakteristična je po savršeno izbalansiranom ukusu i mirisu: osvežavajući miris dunje uz note muskatnog oraha i vanile, dok joj dozrevanje u hrastovom buretu daje punoću i barik ukus. Listići 23-karatnog zlata i elegantna kutija čine je poklonom koji bi svako poželeo. Komercijalna pića jesu za svaki dan, ali Zlatna dunja je za posebne prilike.

Zlatna šljiva, naš drugi premijum proizvod, nastala je pažljivim odabirom najkvalitetnijih plodova naših domaćih sorti šljive: kupaža sorti Požegača, Čačanska rodna, Čačanska lepotica i autohtone sorte Moravka. Karakteristična je po intenzivnom barik ukusu i mirisu, uz note vanile i suve šljive iz hrastovog bureta, i listiće zlata.

Cena ovih rakija ogleda se u njihovom kvalitetu. Prave stvari, napravljene po svim pravilima i recepturama, moraju da imaju određeni kvalitet, i tu je glavna razlika između onoga što pravi ljubitelji rakije smatraju rakijom i onoga što se, iskrivljenim prenošenjem, danas smatra rakijom.

Zato, pre nego što naručite čašicu rakije, pitajte konobara da Vam kaže nešto više o njoj. Pustite rakiju da „prodiše“ u čašici. Nemojte je piti na iskap. Uživajte. Tretirajte je onako kako Francuzi tretiraju konjak, jer to prava rakija zaslužuje; to mi iz Akademske rakije pokušavamo da prenesemo svima koji je piju. Do sledećeg pisanja, živeli!